Udruga Iustitia

Članovi Predsjedništva Iustitije Igor Sokolar, Daniel Hinšt i Matija Magerl sudjelovali su u seminaru 'Politika pojedinca' koji je organizirao Libertarijanski klub (LibeK) u Novom Sadu, Srbija 29. i 30. listopada 2011. godine. Seminar je dio serije predavanja koja LibeK organizira diljem Srbije objašnjavajući filozofske i politološke postavke klasično liberalne (libertarijanske) misli.

Prvoga dana seminara je nakon uvodnog predavanja predsjednika LibeKa Miloša Nikolića održana debata o ulozi države u društvu. Polaznici seminara su u svrhu debate bili podijeljeni u tri grupe:

1. multikulturalna – koja se zalaže za intervenciju države pri zaštiti prava manjina
2. liberalna – koja smatra da država treba imati ograničenu ulogu u društvu te ne bi trebala regulirati društvene odnose
3. restriktivna – koja tvrdi da država mora urediti sve društvene odnose u svrhu općeg dobra.

Cilj debate bio je pokazati neučinkovitost i nepravednost državne intervencije u društvene odnose kao i izolirati probleme s kojima se klasično liberalna politika može susresti u svakodnevnom životu te pokazati načine na koje se ona nosi s njima.

Navedena debata pokazala se kao izvrstan uvod u predavanje Milovana Dekića na temu 'Libertarijansko shvaćanje pravde'. Gdin. Dekić je istaknuo kako je libertarijanizam zapravo jedini pravi liberalizam naglasivši kako je u centru libertarijanske ideologije pojedinac, a ne neki kolektivitet poput društva, države ili stranke. Objašnjavajući pojam pravde gdin. Dekić je istaknuo kako postoje dva shvaćanja pravde: proceduralističko – liberalno te kolektivističko pri čemu libertarijanizam smatra kako nije pravedno primjenjivati državni monopol prisile da bi se nekima uzelo, a drugima dalo.

Društveno shvaćanje pravde doživljava društvo kao organizaciju ili pleme dok politika ima ulogu izraza volje i emocija većine uvodeći pravila za ostvarenje ciljeva većine pri čemu se ljudsko znanje doživljava kao svemoguće. Liberalno, proceduralno shvaćanje pravde doživljava pak društvo kao jednostavan skup slobodnih ljudi, ulogu politike u stvaranju neutralnih pravila kojima se osigurava racionalna procedura rješavanja sporova, a ljudsko znanje kao pogrešivo, ograničeno i parcijalno.

Kod kolektivističkog shvaćanja pravde smatra se da se problemi trebaju riješiti zajednički te se stvara svojevrsni kolektivni um organizacije ili plemena koji usmjerava čitavo društvo. Nasuprot tom shvaćanju, libertarijanizam smatra da pravednost proizlazi iz pravednosti procedura kojima se reguliraju društveni odnosi. Pravila pravde moraju nastati spontano i ona su urođena čovjeku, a svode se na tri elementarna shvaćanja:

1. Nepovredivost svojine / vlasništva
2. Pravo prijenosa svojine / vlasništva
3. Poštivanje dogovora / ugovornih odnosa

Prateći logiku libertarijanizma može se zaključiti kako solidarnost ne može proizaći iz državne birokracije jer se nikoga ne može prisiliti da radi nešto moralno, a da to takvim i ostane, a solidarnost spada u moralnu sferu djelovanja. Društvena (preraspodjelna) pravda je zapravo moralno procjenjivanje tržišne utakmice, shvaćanje koje opravdava žrtvovanje jednog za 'opće dobro' te definiranje obrazaca po kojima će se vršiti preraspodjela dobara. Pri ustanovljivanju potonjeg dolazi do problema zasluge kao kriterija preraspodjele. Svatko, naime, ima subjektivan stav o svojim zaslugama u društvu te dolazi do uobraženosti kod ljudi koji smatraju da svi zaslužuju 'svoj dio kolača' u društvenoj raspodjeli bez obzira na određene objektivne kriterije. Neizbježna posljedica takvog shvaćanja jest potpuni slom društva.

Nakon predavanja gdina. Dekića uslijedila je debata o pravednosti preraspodjele društvenih dobara posredstvom države kojom je zaključen prvi dan seminara.

Drugog dana seminara za polaznike je organizirana radionica u sklopu koje je simulirano društvo u prirodnom stanju, bez države, pravila i regulacije. Cilj je bio prikazati način stvaranja države kao monopola sile koji djeluje kao noćobdija osiguravajući sigurnost građana. Polaznicima su prikazani problemi reguliranja tržišta i društva kao i konsekventnog nužnog otpora državi koja na sebe preuzima sve više funkcija. Radionica je bila uvod u predavanje Đorđa Trikoša koji je govorio o ulozi države u društvu, pitanjima morala i organizacije društva. Definirajući državu kao 'nužno zlo' nasuprot anarhokapitalističkim shvaćanjima gdin. Trikoš je istaknuo važnost ograničenja javne vlasti.

Država je neučinkovita pri utvrđivanju sklonosti svojih građana te je slobodno tržište daleko superiorniji mehanizam za definiranje njihovih interesa. Takav neefikasni vladin aparat koji je još skloniji greškama ne može ispravljati greške učinkovitijeg tržišta. Vlada ne zna i ne može doći do informacija koje joj trebaju za ispravljanje možebitnih grešaka.

Nakon predavanja Đorđa Trikoša, Petar Čekerevac govorio je o reformama koje je potrebno napraviti u Srbiji te problemima srpskog društva nakon čega je održana i dugotrajna rasprava s ciljem evaluacije seminara.

Na marginama seminara članovi Predsjedništva Iustitije pričali su sa svojim srpskim kolegama iz LibeK-a o mogućim budućim zajedničkim projektima.